Gospoda Glembajevi

Autor: Miroslav Krleža
Režija: Vinko Radovčić
Scenografija: Vinko Radovčić
Kostimografija: Marija Šarić Ban
Glazba: Nebojša Lakić
Suradnik za scenski pokret: Sanja Petrovski
Oblikovanje svjetla: Ivo Nižić
Oblikovanje tona: Renato Zafranović
Izrada kostima: Vernada Stipančev
Inspicijent: Mišo Kamber
Fotograf predstave: Željko Karavida

video projekcije: Erik Lončar
maska: Bernarda Bukša Petrić
lektor za njemački jezik: Ivan Genda
izrada scenografije i rekvizita: John Čolak
Leonove skice:
Ana Kolega
izrada lutke: Darko Petković

Uloge

Naci (Ignjat Jacques) Glembay, bankar: Robert Ugrina
Barunica Castelli-Glembay, njegova druga legitimna supruga: Jasna Ančić
Dr. Phil. Leone Glembay, sin Ignjata i prve mu supruge: Vinko Radovčić
Sestra Angelika Glembay, dominikanka: Žana Bumber
Titus Andronicus Fabriczy-Glemba: Zlatko Košta
Dr. Iuris Puba Fabriczy-Glembay, advokat: Samir Vujčić
Dr. Med. Paul Altmann, liječnik: Mimi Zadarski
Dr. Theol. et Phil. Alojzije Silberbrandt: Juraj Aras
Oliver Glembay, sin barunice Castelli i bankara Glembaya: Jakov Goić
Ulanski Oberleutnant von Ballocsanszky: Renato Pizek
Konobar Franz: Roko Brkić
Kamerdiner John: Ivan Genda

Premijera: 28. 11. 2013.

Miroslav Krleža (1893.-1981.) pjesnik, dramatičar, prozaik i esejist, jedan od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika. Školovao se u Zagrebu, Pečuhu i Budimpešti. Pokrenuo je časopis Plamen, Književnu republiku, Danas i Pečat . Bio je član uredništva Republike te jedan od pokretača Foruma . Boravio je u Beču, Dresdenu, Berlinu i SSSR-u. Od 1947. član je JAZU, a 1950. Utemeljio je Leksikografski zavod i postao njegovim direktorom. Primio je brojna domaća priznanja, a Herderovom nagradom nagrađen je 1968. godine. Njegova djela prevođena su i objavljena na mnogim svjetskim jezicima. Snažna Krležina autorska osobnost obilježila je hrvatski kulturni i politički život, a poseban otisak ostavila u kazališnom životu.

   

Gospoda Glembajevi

Krležin ciklus pod naslovom Glembajevi sastoji se od 3 drame (Gospoda Glembajevi , 1928., U agoniji, 1928., Leda , 1931.) i 11 proznih tekstova, koje autor naziva fragmentima. U tom dramskom kompleksu Krleža slika rodoslovlje patricijske, donjogradske zagrebačke obitelji od najave propasti uoči Prvoga svjetskog rata do konačnog sloma potkraj dvadesetih godina opisujući je – zajedno s proznim fragmentima – u njezinu usponu i padu. U Gospodi Glembajevima Krleža teži sintezi: tu se zagrebačka glembajevska sredina susreće u široko dimenzioniranom rasponu autorova obračunavanja s njom samom uzdignutom na razinu srednjoeuropskog mita. Propadanje Glembajevih i njihov slom Krleža prikazuje postupno: dok su Glembajevi na početku drame unatoč zloćudnim glasinama još opijeni svojim bogatstvom, moći i položajem; tijekom drame prodire u njih sve veći nemir i međusobni se odnosi zaoštravaju te se naslućuju kobni događaji i slom, to i finale potvrđuje. Gospoda Glembajevi zajedno s ostalim dramama glembajevskog ciklusa znače zaokret od vanjske, simboličke drame prema produbljivanju psiholoških sukoba. Unutarnji psihološki volumen autor realizira tako da dijalog, primjerice u Gospodi Glembajevima i U agoniji, neposredno povezuje sadašnjost s prošlošću, odnosno uvodi prošlost u sadašnjost: Pretpovijest i suvremeno zbivanje pri tom neprestano zahvaćaju jedno u drugo, a za slušatelja je izvanredno napeto da sam izvede iz dijaloga sve što je u pretpovijesti važno za razumijevanje radnje i likova. U kapljicama (slikovito rečeno) ta se prošlost provlači kroz cijelu dramu služeći razrješavanju i razvoju radnje, gdje se prava drama nalazi u odnosima između članova obitelji: obiteljsko i ekonomsko, privatno i javno, vode do niza melodramskih eksplozija – zato što su već tu, što su se već odigrali. Genealoška tema jasno je određena u Gospodi Glembajevima i u prozi O Glembajevima , ali i u ostalim dramama o članovima te porodice: Jedinstvo te porodice Krleža vidi kao kretanje: Glembajevi znače neko naporno, sretno i nadareno kretanje egzistencija, koje se probijaju iz blata, zločina, nepismenosti, dima i laži do svjetlosti, profita, ukusa, dobrog odgoja, do gospodskog života: kretanje iz tmine u svjetlost. Tmina je zbilja, a svjetlost privid koji obmanjuje bljeskom moći: sve se to očituje i u Gospodi Glembajevima, a takve primjere porodica i pojedinaca susrećemo i danas, ali i ubuduće. U prozi O Glembajevima autorski glas vidi nasljeđe kao tajnu čija unutarnja logika ostaje skrivenom. U dijalozima likovi u toj drami aluzivno upućuju na naslijeđenu krv kao prijenosnika opakih svojstava, koja će uništiti i svoje nasljeđe; a i sam Leone, senzibilni umjetnik i intelektualac, neurotik, žrtva je toga prokletstva biološkog nasljeđa: Od prvoga dana, kad sam počeo misliti, ne radim drugo, nego se borim protiv Glembaja u samom sebi! To jest najstrašnije u mojoj vlastitoj sudbini: ja sam čisti, nepatvoreni, stopostotni Glembaj! Svaka moja mržnja na Glembajeve nije ništa drugo nego mržnja na samoga sebe. U Glembajevima ja sam sebe gledam kao u ogledalu!

Vinko Radovčić

Galerija

Ulaznice

Blagajna

Hrvatsko narodno kazalište Zadar
Široka ulica 8, 23000 Zadar

Tel: +385 (0)23 314 552
Mail: blagajna@hnk-zadar.hr

LJETNO RADNO VRIJEME BLAGAJNE:

Blagajna HNK Zadar od ponedjeljka do subote 11-13h
Na mjestu održavanja programa sat vremena prije početka

Online na: www.eventim.hr
Prodajna mjesta Eventima u Zadru: Tisak Media Supernova Zadar, Combo music shop Zadar, Exclusive Change mjenjačnice i Petrol pumpe.