Hollywood

Premijera: 19. 1. 2005.

Svojim raskošnim filmovima, bogatstvom, skandalima, razvodima i samoubojstvima, Hollywood je od svog postanka budio maštu širokih masa, pa je hollywoodski stil života bitno utjecao na stvaranje ideje "američkog sna" koja je preplavila svjetsku kulturu prošlog stoljeća. Tako je globalizacija jednim dijelom i hollywoodizacija, jer svi smo odrastali na bajkama i američkim filmovima. Hollywood je definirao žanrove i tipizirao stvarnost, stvorio junake široke potrošnje i ispričao njihove priče. Te su priče odmah poprimile karakter bajke, dok kasnije prerastaju u mit - površan, općenit, sveprisutan. U svom zlatnom dobu američka filmska industrija nudi upravo onakve snove kakve je bilo lijepo sanjati u doba najvećih svjetskih depresija i Hollywood postaje dvor na kojem se stvaraju aktualne planetarne bajke. Taj mit obuhvaća ne samo filmove, nego i živote njihovih junaka koji zrcale spomenutu općenitost unatoč glamuroznom odmaku. Jer sve bajke imaju svoju logiku, svoj očekivani odmak. Zato smo ih voljeli i kupovali, zato danas umjesto hollywoodskih diva imamo pop ikone. Suvremeno promišljanje hollywoodskih snova donosi ironiziranje ili obožavanje stereotipa. Najbolje oboje.

Stvarajući predstavu "Hollywood" razmišljali smo mogu li se, dakle, filmske priče i životi raznih junakinja utkanih u taj mit ispričati kroz priču jednog izmišljenog lika smještenog u kontekst hollywoodske dogme, žanrovskih stereotipa i općih mjesta. Ona je lijepa, usamljena, bogata, obožavana, suicidalna, neodoljiva, ogorčena i ostavljena. O njezinom se životu zna sve. Čak i pjesme koje pjeva čuli smo u nebrojenim verzijama. Može li, onda, iz tog mnoštva poznatih činjenica ponovno nastati neka nova priča? Na kraju krajeva, zašto ne? U bajkama je sve moguće.